Ombaanga yomayambulopo gaNamibia yedhina Development Bank of Namibia (DBN) osho wo Ombaanga yomayambulopo giilongo yuumbugantu waAfrica yedhina Development Bank of Southern Africa (DBSA) oya popi kutya oya gandja omukuli gwoshimaliwa shi thike po N$2.6 billion opo shi longithwe kehanganongeshefa yedhina TransNamib.

TransNamib, ngoka oye thimba yinongodhi mongeshefa yomalweendo gomashina gokolutenda moshilongo, okwa kala mompumbwe yoshimaliwa ethimbo ele.

Omukuli nguka otagu ka longithwa moku landa iipumbiwa yongeshefa ndjika, oku eta pamuthika gopashinanena ongalashe yawo osho wo oku ninga nawa iilongitho.

DBN naDBSA oha ya longele kumwe pautho lyeuvathanolongelokumwe ndyoka ye na. Euvathanolongelokumwe otali utha opo oombaanga ndhika mbali dhi tule uukuni kumwe moku gandja oshimaliwa miinyangadhalwa yi na sha nomutungilo gwaNamibia.

Pethimbo lyoshigongi sha ningilwe mOvenduka shi na sha nomapungulo mo2019, DBN naDBSA oya li ya tula po euvaneko lyoku eta po oshimaliwa pamuhanga tashi yi momitungilo dhehumokomeho moNamibia. Euvaneko ndika olya li lya kwatela mo oshimaliwa shoN$2.6 billion tashi yi kuTransNamibia.

Omukuluntuwiliki gwaDBN Martin Inkumbi okwa ti kutya ondunge yoHarambee Two otayi tsu omuthindo kompumbwe yoku eta omalutenda gomashina ga kale ogo kapyoko mekoko lyeliko lyoshilongo.

Omusamane Davies Pwele ngoka oye omukuluntuwiliki gwaDBSA okwa tsu omuthindo kutya TransNamibia oku na oku kala pondondo yoku longa nawa oshoka iilongo yaSADC otayi pumbwa elongitho lyomalutenda molwa euvathano lyiilongo yaAfrica kombinga yiipindi lyoAfrica Continental Free Trade Agreement olya ya miilonga ngashingeyi.

Pwele okwa gwedha ko ta ti elongelokumwe lyaDBN naDBSA osho wo TransNamibia otashi ulike kutya oshindji mompumbwe yokutunga omitungilo dhoshigwana otashi vulu oku ningwa.

Methano: Eshina lyokolutenda lyaTransNamib.