Namibia Institute of Pathology (NIP) okwa li a patulula endiki lyokulonga iilongithwa yomoolabolatoli, opo oshilongo shi tameke oku kala she ithikamena kusho shene moshikondo shuuhaku.
Endiki olya li lya patululwa kuDr Vaino Shivute ngoka e li omunashipundi gwopevi wewiliko lyopombanda lyoNIP, sha ningilwa moSwakopmund momasiku 23 Mei 2025.
Shino otashi ningi opo Namibia a kale e li komeho moshitopolwa shaSADC ngele tashi ya kokunduluka iilongithwa yopaunamiti yoolabolatoli, noku thitika oomwaka ndhoka dha li dha monika pethimbo lyoCovid-19.
Endiki lyokunduluka iilongithwa yaNIP olya tamekwa po noshimaliwa shi thike poomiliona 15, mwa kwatelwa oomiliona ndatu dha za kEhangano lyUukumwe waEuropa nokEpangelo lyaNdowishi.
Endiki otali ka nduluka po iilongithwapumbiwa yasimana yomoolabola ngaashi uumunino woku konakona oombuto nosho wo uukwatelwa wokukonaakona omasita nonyata.
Oku pitila mewiliko lyomuwiliki gwalyo Kapena Tjombonde, NIP okwa tula mo nale oshimaliwa shi thike poomiliona 11 mendiki ndika.
“Endiki ndino otwe li luku kutya olyo endiki lyoku nduluka po iilongithwa yopauhaku okuza muunongononi oshoka okunongonona oshi li shimwe shiilonga yaNIP,” Tjombondi ta ti.
“Notashi tu eta ponkatu tu kale endiki lyiinekeliwa koyendji moku nduluka po iilongithwapumbiwa yomoshikondo shuuhaku.”
Tjombonde okwa ti endiki otali ka longa monkatu yotango momukokomoko gwomvula ndjika iilongithwa yi thike poomiliona mbali oshinkwanu heyali, notali ka longa shi thike poomiliona ntano oshinkwanu ntano okuthika momumvo 2028.
Moshipopiwa she Dr Vaino Shivute okwa tsu omuthindo kutya endiki ndika oli li momulandu gwoompangela dhepangelo.
“Endiki ndika kali shi ashike ofaambulika, ihe olyo etokolo oku kutha Namibia muupika woku landa iilongomwa tayi zi kulwe,” Shivute ta ti.
“Sho tatu nduluka po iilongithomwa moshilongo otatu kwatele po emanguluko noku yambula po eliko lyoshilongo ngaashi shi li moonkambadhala dhoVision 2030 noHarambee Prosperity Plan II.”
Endiki olya tungwa mOshitopolwa shErongo popepi noNamPort.
Gavena gwErongo omusimanekwa Neville Andre okwa popi nkene NIP ta ka kwathela oshitopolwa shaSADC.
“Oku tameka naaniilonga yahetatu nena sigo taya ka ninga aaniilonga 20 molweetho olutiyali, endiki ndika ota li yambula po aantu, tali eta uunongo, noku wayimina oongeshefa oonshona.”
NIP oku na wo ekwatathano mendiki ndika noshiputudhilo shelongo lyopombanda oNamibia University of Science and Technology (NUST).
“Okupitila mo NUST’s FabLab otatu longo mo onakuyiwa, tatu dheula aaindjiniya, tatu eta po eliko tali dhingoloka. Ngeyi osho iilongo hayi yi komeho,” Tjombonde ta ti.
Tjombonde okwa pandula wo kehe ngoka a li a wayimina endiki ndika, ngaashi Ombelewa yaSADC, European Union, Epangelo lyaNdowishi, GIZ, naPEPFAR.
Pethimbo lyepatululo aantu oya li ya ulikilwa meni lyendiki osho wo okavidio taka ulike nkene iilonga tayi ka longwa.
Okwa tengenekwa Namibia a ka kale a shunitha pevi noopelesenda 40 iipumbiwa ye ayihe tayi zi pondje yoshilongo moshikondo shuuhaku sho taku thikwa momumvo 2030.
Otaku ka longelwa pamwe nomahangano ngaashi oNamibia Standards Institute, noNamibia Medicines Regulatory Council opo ku longwe iilongithwa tayi landithwa moshitopolwa shaSADC.
Methano: Endiki lyoNIP lyoku nduluka po iilongithwa yuuhakau moolabola tali patululwa moSwakopmund.