Uupyakadhi weondo owa takana uuyuni ngashingeyi, shoka sha guma aantu yiigwana ayihe osho wo yomapipi agehe.

Shoka shi limbilika osho uupyakadhi molwa aagundjuka mboka ya gumwa komukithi gweondo.

Mepitathimbo lyoomvula omilongo ne, oopelesenda dhaagundjuka yepipi lyomimvo 5 sigo 19 mboka ya ondoka odha londo lwiikando ine okuza poopelesenda 4 sigo 18.

Ndhika odha popiwa kuHamushanga-Ndjayi gwIigwana Hangano Omusamane Antonio Guterres moshipopiwa she e shi gandja shi pite mesiku lyonena lyo29 Mei 2021, esiku lyokudhimbulukwa nokukandeka uupyakadhi weondo muuyuni.

“Omumvo kehe muuyuni awuhe aantu ya konda poomiliona 4 ohaya si molwa uupyakadhi weondo,” tatekulu Guterres ta ti.

Nale okwa li kwa talika ko kutya eondo olyo uupyakadhi ashike wiilongo mbyoka ya huma komeho paliko, ihe ngashingeyi eondo otali indjipala miilongo yiiyemo yopevi noyopokati, unene maakalimo yomoondoolopa, Guterres ta ti ngawo.

Omwaalu ogundji gwaanona mboka ye na omalutu go ondoka ogu li miilongo opo tayi humu komeho, moka ondjele yeindjipalo lyeondo miilongo mbika ya yi pombanda noopelesenda 30 okukapita iilongo yuuyuni mbyoka ya yambukapo paliko.

“Ombuto yoCovid-19 oya eta puuyelele nkene uupyakadhi weondo wu li omukundu omunene kuundjolowele oshoka aavu ya ondoka ohaya gwililwapo nuupu koCovid-19 lwiikando yine.

“Ano oWorld Health Assembly (omutumba guuyuni wuuhaku) ogwa tula po iiodhelewa yokukandeka eondo muunona uushona nosho wo aakuluntu omanga omumvo 2025 inaagu thika,” Guterres ta ti.

Ihe Guterres okwa gwedha ko ta ti pakutala keyokomeho lyiilonga yelalakano lyokuhulitha po uupyakadhi weondo muuyuni, otashi ulike kutya iiodhelewa itayi ka gwanithwa po nande.

“Tango otatu pumbwa iikondjitho yi li hwepo, okutameka niikulya iikwankondo pethimbo lyuusimba, tashi landulwa keyamutho lyokontulo olyo alike sigo poomwedhi hamano dhohanana neyamutho lyokanona tali tsikile uule woomvula mbali nenge okupita po,” Guterres ta popi.

“Oshitiyali otatu pumbwa omikalo tadhi shilipaleke aantu ya mone iipalutha yuundjolowele niitungithilutu – oshinima shoka shi na oku ka kwandjangelwa nasho koshigongi shiigwanahangano tashi ka kundathana kombinga yiikulya nuumvo.

“Oshititatu, aantu mboka ye na uupyakadhi weondo otaya pumbwa oku mona eyakulo lyopaunamiti lyi li hwepo.

“Ano mesiku ndika lyoWorld Digestive Health Day, natu ituleni mo atuheni miilonga yekandeko lyeondo opo uuyuni wu kale monkalo yuundjolowele.”

Methano: Omusamane a ondoka. (Ethano olya thanekwa kuCuba Solidarity Campaign).